zlatni dinar nasuprot dolaru, euru i yenu

Dugo se cekalo na to da neko ponovno pokrene proces ujedinjavanja ekonomskog prostora islamskoga svijeta. Dugo su muslimani ostajali po strani i blijedo posmatrali kako se svijet oko njih ujedinjuje i suraduje na svim poljima - politickom, vojnom, naucnom, kulturnom, ekonomskom...

Protekla, 2002. godina po rodenju Isa, a.s, bit ce zapamcena po tome što je u njoj poceo preporod i sveopce budenje ummeta iz dubokoga sna što se, izmedu ostalog, da zakljuciti i iz rezultata izbora u nekoliko zemalja kao i iz izjava nekih visokorangiranih politicara u islamskim zemljama. Apoliticnosti muslimana, cije su posljedice oni itekako osjetili na svojoj koži jer su uvijek drugi odlucivali za njih, nadamo se, zauvijek je došao kraj. Državotvorna svijest znacajno je porasla i treba je održavati, njegovati i jacati. U isto vrijeme, treba raditi na ponovnom uspostavljanju pokidanih veza pa makar to, za pocetak, bilo i samo informiranje o situaciji u raznim dijelovima podijeljenog ummeta.

Veoma je upitna pripadnost ummetu onoga ko ne vodi racuna o svim njegovim jedinkama. Jer, koga ne interesira situacija u kojoj se muslimani nalaze – taj nije od njih. Dakle, onaj kome je svejedno u kakvoj su situaciji muslimani, kako rješavaju životna pitanja i kako se rješavaju pitanja opstojnosti ummeta ne može se smatrati pripadnikom te zajednice.

Zlatni dinar

Uporedo s politickom, državotvornom pa, možemo reci i vjerskom sviješcu muslimana, cini se da raste i ekonomska svijest. 'Malezija ne prihvata diktate MMF-a i Svjetske banke i, ako i ostale muslimanske zemlje ucine isto možemo imati naše vlastito, jako, islamsko trgovanje, finansije i bankarski sistem', rijeci su malezijskoga premijera Mohamada Mahathira koje imaju itekakav eho, a koje je izrekao u intervjuu datom novinarima u Putrajayu, dijelu novog administrativnog centra federalne vlade u Kuala Lumpuru. 'Ne interesiraju nas diktati MMF-a, jer mi smo nezavisna i suverena nacija', izgovorio je tada premijer ponosno, dodajuci da muslimanske zemlje posjeduju mnoga bogatstva i resurse koji nisu bili korišteni u ekonomske svrhe i isplativu trgovinu.

Više od polovine populacije u svijetu danas živi na prostoru Azije. U ucešcu na svjetskom tržištu na podrucje Azije otpada 30 posto, na podrucje Zapadne Europe 17 posto, Istocne Europe 4 posto, Sjeverne Amerike 23 posto, Centralne i Južne Amerike 5 posto, Australije i Oceanije 4 posto, Srednjeg Istoka 14 posto, te Afrike 3 posto. Ovakav odnos ucešca na svjetskoj pijaci sigurno je potaknuo inicijativu Malezije, cije je ucešce takoder znacajno (1,4 posto svjetskog izvoza i 1,2 posto uvoza otpada na Maleziju) o uvodenju zlatnog dinara u multilateralnu trgovinu. 'Zauzimam se za uvodenje 'zlatnog dinara' od strane muslimanskih zemalja kako bi se eliminirao utjecaj dolara', veli premijer. Još jedan od razloga zauzimanja za novu valutu je da se ojaca ekonomska moc, posebno ekonomski slabih muslimanskih zemalja, po uzoru na euro. Mahathir posebno istice da 'ako Evropa može brinuti o 'svojim' zemljama, zašto to ne bismo uradili i mi?!'

Zlatni dinar koristio se i bio je platežno sredstvo u muslimanskom svijetu sve do raspada Osmanskog carstva 1924. godine. S obzirom na to da je bio jedina valuta na cijelom prostoru, dinar je doprinosio i jedinstvu ummeta. Ujedinjavao je trgovinu, olakšavao trgovacku razmjenu te, usljed procvata trgovine bio uzrokom ekonomskog razvoja. Štaviše, bio je to temeljni preduslov ogromnoj ulozi muslimana i njihovoj dominaciji u nauci, ekonomiji kao i njihovoj globalnoj moci. Tadašnja vrijednost jednog dinara imala je ekvivalent u 4,25 grama zlata. Što se tice pretpostavki vrijednosti novog dinara koji bi se uveo, evo kako to prezentira prof. dr. Ahmed Kamil Mydin Meera, predavac na Odsjeku za poslovnu administraciju pri Internacionalnom islamskom Univerzitetu u Maleziji: 'Radi lakšeg razumijevanja, uzet cemo, naprimjer, da je jedna unca zlata standard ovog našeg dinara koji bi se koristio prilikom medunarodne trgovine, odnosno poravnanja. A trenutno, medunarodna cijena zlata izražena je u US dolarima. Tako dobijamo da, ako naprimjer, cijena unce zlata iznosi 300 dolara, a jedan dinar odgovara unci zlata – onda jedan 'zlatni dinar' iznosi 300 dolara ili ekvivalent toj vrijednosti u drugim valutama koji se izracunava prema važecem odnosu valuta.'

Vjerovatno su i iskustva iz azijske finansijske krize (1997. – 1998. god.), te finansijskih kriza u Meksiku, Brazilu, Rusiji i Argentini, gdje je bitan utjecaj americkog dolara na privrede tih zemalja, pokrenula ideju uvodenja zlatnog dinara u medunardno poravnanje. Prema prezentiranoj ideji, zlatni dinar bi, u pocetnoj fazi, bio korišten samo u medunarodnom poravnanju, dok bi domaci platni promet kontinuirano koristio domacu valutu. Prvobitno ne bi egzistirao u fizickoj formi. Stvarno poravnanje za trgovinu može biti, kao što smo vidjeli, transfer ekvivalentnog iznosa u zlatu.

To onda ne bi bio fizicki iznos transfera zlata iz jedne u drugu zemlju, vec transfer ostvarene koristi u zlatu na zaštitni racun. Aranžman funkcionira veoma jednostavno. Placanje bi bilo vršeno posredstvom centralnih banaka zemalja ucesnica u platnom prometu i bila bi, ustvari, placena samo razlika izmedu uvoza i izvoza jedne zemlje. Taj aranžman, dakle, omogucava da malim iznosom novca bude podržana velika vrijednost trgovine.

Neiskorištena ekonomska snaga muslimana

Dugo se cekalo na to da neko ponovno pokrene proces ujedinjavanja ekonomskog prostora islamskoga svijeta. Dugo su muslimani ostajali po strani i blijedo posmatrali kako se svijet oko njih ujedinjuje i suraduje na svakom mogucem polju - politickom, vojnom, naucnom, kulturnom, ekonomskom... Dugo se cekalo na inicijativu da muslimani postupe po imperativu Uzvišenog Gospodara: 'I svi se cvrsto Allahovog užeta držite i nikako se ne razjedinjujte i ne podvajajte...' , a zatim i rijecima, podstreku i preporukama svoga Vjerovjesnika, s.a.v.s: 'Jak vjernik je bolji i draži Allahu od slabog (slabašnog) vjernika, a u obojici je hajr.' Komentirajuci ovaj hadis, ucenjaci pojašnjavaju da se pod 'snagom i jacinom' misli na sve sfere covjekovog života, od snage vjerovanja, preko fizicke, pa do ekonomske snage. Naravno da je takav vjernik bolji i draži Allahu, jer onaj ciji je iman jak borit ce se za vjeru a i drugoga poduciti; onaj ko je fizicki jak bit ce u stanju da odbrani slabijeg vjernika od onih koji ga bespravno napadaju, odbranit ce svoju vjeru i cast i boriti se za Istinu.

A onaj ko je ekonomski, materijalno jak i imucan pomoci ce onoga ko nema... Kao da dr. Mahathir Mohamad aludira na ove rijeci Poslanika, s.a.v.s, kada kaže: 'Mi, preko milijardu muslimana u svijetu, moramo postati realna ekonomska sila, a to ce se desiti onda kada svi zajedno usmjerimo svoje napore i svoju snagu ka zajednickom cilju, ali u svim segmentima života.' A što se tice dobra koje se krije u drugom, slabašnom vjerniku, jer u hadisu stoji da je ipak u obojici hajr, to dobro odnosi se na njegov iman u srcu, jer on je, ipak, vjernik.

Odgovor na euro

Jasno je da je cilj predloženog modela uvodenja zlatnog dinara napraviti neovisan platni sistem koji ce imati podlogu u zlatu i cija je svrha zaštititi zemlje ucesnice od utjecaja tecajnih razlika americkog dolara, yena i eura. Zlatni dinar je, zasigurno, i odgovor na pojavu eura, te nastavak globalizacije finansijskih tržišta. U tome je, nesumnjivo, velika korist za muslimanske zemlje koje bi uvele zlatni dinar, jer tim potezom njihova ekonomija ne bi bila na vjetrometini na kakvoj je sada i ne bi u tolikoj mjeri zavisila od ekonomija drugih zemalja. Poslanik, s.a.v.s, u nastavku zapocetog hadisa veli: 'Stalno teži za onim što ce ti koristiti...', a korist od uvodenja zlatnog dinara je, kao što smo vidjeli, neosporna. No, ovom prilikom važno je istaci da ni ovdje nije kraj hadisa.

Naprotiv, tek dolazi najvažniji dio: '...traži pomoc od Allaha, i nemoj odustajati (posustati)'. Dakle, u svakom poslu koji vjernik obavlja trebalo bi da se nade koristi za njega i njegovu vjeru. Ali, uz to, obavljajuci ustrajno taj posao vjernik se mora osloniti na svoga Gospodara i od Njega tražiti pomoc kako bi taj posao bio uspješan i okoncan na pravi nacin. Ako ga, pak, na tom putu nešto sprijeci, onda neka posluša savjet Vjerovjesnika dat na kraju hadisa: 'A ako te nešto zadesi (ako se desi nešto nepredvideno), nemoj govoriti: 'Da sam uradio tako i tako, bilo bi tako i tako', nego reci: 'To je Allahova odredba (tako je Allah odredio) i On radi ono što hoce.

' Jer, zaista, rijeci 'da sam' otvaraju vrata (ostavljaju prostora) šejtanu.' Vjernik je svjestan da ce biti nagraden prema nijjetu i da je ono što ga zadesi Allahova odredba koja može biti iskušenje za njega. U takvim slucajevima Poslanik mu zabranjuje da govori: 'Da sam uradio tako i tako, bilo bi tako i tako', jer ga šejtan može navesti na to da zanijece kader (Allahovo odredenje) i navede ga na zaborav na Uzvišenog Stvoritelja, što može rezultirati covjekovim osjecajem neogranicene slobode, oholosti i sl.
Nedavno održana konferencija islamskih zemalja u Kuala Lumpuru pokazala je da bi projekat uvodenja zlatnog dinara uskoro mogao biti realiziran u praksi, da su ga zemlje ucesnice podržale, te da zasigurno poslije dolara, eura, yena možemo ocekivati i zlatni dinar. No, pri realizaciji tog projekta neohodno je uzdati se u Allaha, dž.š, i zatražiti pomoc od Njega, kako bi temelji bili što cvršci i rezultati što dugorocniji